Vladina odluka o zamrzavanju cijena apsolutno je ispravna. Prehrambena industrija radi s golemim maržama
U zadnjih nekoliko godina Heineken je na svjetskoj razini radio s oko 20 milijardi dolara ukupnih troškova godišnje. Ukupni Heinekenovi prihodi kretali su se između 25 i 26,5 milijardi dolara. Usprkos globalnoj marži od oko 25 posto, Heineken je ovog ljeta odlučio lagano podići cijene kako inflacija ne bi nagrizla njegov profit.
adsense_content_v3
Heinekenov primjer pokazuje kako funkcionira velika prehrambena industrija. Ne craft pivovare, ne OPG-ovi, ne butikni proizvođači nego velika, masovna prehrambena industrija koja operira na velikim brojkama. Prehrambena industrija, naime, postiže velike do goleme marže, o čemu govore i prihodi i dobit hrvatskih uspješnij tvrtki.
Podravka je, primjerice, u 2021. ostvarila neto dobit od 309 milijuna kuna, što je rast od 24 posto u usporedbi s 2020. godinom. Kraš je, pak, u prva tri mjeseca ove godine ostvario neto dobit od 13 milijuna kuna, što je 75 posto više nego u istom razdoblju lani. I tako dalje, i tako dalje. Trgovine također solidno posluju: Lidl, koji nije prvi hrvatski lanac supermarketa po prihodima, u pandemijskoj je 2020. ostvario 274 milijina kuna dobiti.
Ovi nasumično izabrani podaci pokazuju da za drastičan rast cijena hrane, koji nam se dogodio u zadnjih nekoliko mjeseci, nije bilo nijednog stvarnog razloga osim maksimalizacije profita. Maksimalizacija profita jest prirodni cilj kapitalizma, ali odgovorne tvrtke u težim se vremenima moraju ponašati odgovorno i prema zajednici a ne samo prema svojim završnim računima.
Budući da prehrambena industrija i supermarketi financijski dobro stoje, Vladina odluka o zamrzavanju cijena pojedinih prehrambenih proizvoda apsolutno je ispravna. Bez obzira na to što inače mislimo o Plenkovićevij Vladi, ovu odluku treba podržati. Pitanje je samo je li zamrzavanje cijena trebalo obuhvatiti širi krug proizvoda.
